Zemljovid - Wittenberg (Wittenberg, Lutherstadt)

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ima 48.176 stanovnika (31. prosinca 2007.), koji žive na površini od 160,20 km². Wittenberg leži na rijeci Elbi.

Lutherov spomenik na glavnom trgu starog grada (Marktplatz)

Prvo naselje se spominje 1180. god. kao malo selo Flamanskih kolonizatora pod upravom dinastije Ascania. God. 1260., ono postaje rezidencijom knezova Saxe-Wittenberg, te 1293. god. dobiva gradski statut. Wittenberg je zahvaljujući svom smještaju u sljedećim stoljećima postao važnim trgovačkim središtem. Po izumiranju dinastije Ascania, knezovi Saxe-Wittenberga su ga poklonili dinastiji Wettin. Koncem 15. st. postaje važnim upravnim središtem kada se u grad doselio izborni saski princ Fridrik III. Tada započinje velika izgradnja grada, te se grade drugi most preko Elbe (1486. – 1490.), dvorska crkva Schlosskirche (1496. – 1506.) i obnavlja se palača.

Sveučilište u Wittenbergu je osnovano 1502. god., a pohađali su ga između ostalih i Martin Luther (koji je tu bio profesor teologije od 1508.) i Philipp Melanchthon (profeor grčkog jezika od 1518.). Martin Luther je 31. listopada 1517. god., duboko ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

Tijekom sedmogodišnjeg rata 1760. god., Wittenberg, tada Pruski grad, bombardirali su Austrijanci. Francuzi pod Napoleonom ga okupiraju 1806. i dodatno utvrđuju 1813. god. God. 1815., pruska vojska pod zapovjedništvom Tauentziena ga zauzima na juriš, čime je vojskovođa dobio naslov "von Wittenberg". Wittenberg tada postaje dio pruskim gradom u Saskoj pokrajini. Zidine Wittenberga su srušene u reorganizaciji vojnih snaga Njemačkog carstva 1873. god.

Povijesni centar Wittenberga je pošteđen bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, ali su Saveznici bombardirali tvornicu zrakoplova, kuće i kolodvor na rubovima grada. Grad su sovjetske trupe okupirale 1945., a 1949. god. je ušao u sastav novostvorenog DDR-a. Nakon ujedinjenja Njemačke, postao je dijelom pokrajine Saske-Anhalta.